| 2024-05-27 11:32:00 Biljke i životinje u književnosti Biljke i životinje u književnosti U nastavi Hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi „Dragalić“ tijekom svibnja kao djelo za cjelovito čitanje u 5. razredu proučava se zbirka priča „Paunaš“ Tita Bilopavlovića. Čitajući predložene priče iz zbirke, učenici izražavaju vlastiti doživljaj o književnom djelu, razvijaju sposobnost fantazijskoga mišljenja doživljavanjem pročitanoga. Spoznaju značenje pojma književnosti kao umjetnosti riječi. Obrazlažu razloge vlastitoga izbora priče iz zadane zbirke. Dijele vlastita čitateljska iskustva predstavljajući pročitanu priču te stvaralački prepričavaju izabranu priču. Objašnjavaju postupke likova te iznose svoja mišljenja o postupcima i razmišljanjima likova. Za rješavanje nastavnoga listića pronalaze odgovore u tekstu. Objašnjavaju nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i zaključivanja iz konteksta. Ideja o izradi herbarija rodila se prije nekoliko godina kada je primijećeno da učenici u manje poznate riječi koje se pojavljuju u priči „Paunaš“ navode pojam herbarija, a s obzirom na to da djelo interpretiramo u kasno proljeće kada ima materijala za izradu herbarija, radovi često broje više od dvadesetak primjeraka po učeniku.
Ivana Pivac Tadić, učiteljica HJ Ishodi na razini predmetnoga kurikuluma: OŠ HJ B.5.1. Učenik obrazlaže doživljaj književnoga teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe OŠ HJ B.5.2. Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta. OŠ HJ B.5.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. OŠ HJ A.5.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima.Učenici su trebali prije sati analize pročitati zadanu zbirku s naglaskom na priču „Paunaš“ te jednu priču prema izboru. 1. aktivnost – rješavanje nastavnoga listića - Učenici rješavaju nastavni listić za priču „Paunaš“ uz koju mogu koristiti bilješke tijekom čitanja koje su pisali samostalno. Pitanja na nastavnom listiću ispituju sposobnost učenika u pamćenju detalja u opisu likova, prostora i vremena radnje, zatim uzročno-posljedične veze kao i značenja riječi iz konteksta. - Učenici pišu plan opisa te subjektivni opis Anice koji prema uputama sadrži određeni broj i vrstu pridjeva, čitaju ga te sudjeluju u vrednovanju i samovrednovanju.
2. aktivnost – stvaralačko prepričavanje - Učenici stvaralački prepričavaju priču prema izboru pri čemu drugi učenici, a i on sam popunjavaju rubriku koja sadrži sljedeće pretpostavke: U priči izražavam svoj doživljaj događaja o kojima pripovijedam. Priču želim približiti svojim čitateljima i zabaviti ih. U priču unosim nove događaje. Priči dodajem nove likove ili im mijenjam osobine. U priču uvodim opis lika ili mjesta radnje. Mijenjam mjesto radnje ili vrijeme radnje u priči. U priču uvodim razgovor likova. Mijenjam završetak priče.3. aktivnost – herbarij - Učenici predstavljaju svoje kreativne radove koje su radili tijekom mjesec dana i u kojima su za svaku osušenu biljku trebali navesti narodni i latinski naziv, mjesto i vrijeme berbe te narodno vjerovanje vezano uz pripremljenu biljku. Učenici se u procesu izrade herbarija susreću s potrebom istraživanja o biljkama na internetu i u školskoj knjižnici za informacije o latinskim nazivima biljaka te se susreću i s usmenim predajama i narodnim vjerovanjima do kojih dolaze razgovorima s kazivačima u svojoj okolini čime se upoznaju s usmenom književnošću. Ivana Pivac Tadić, učiteljica HJ |
| Osnovna škola Dragalić |